Design Thinking & Empatija


Što empatija i kreativnost imaju zajedničko?

Empatija počinje POZORNOŠĆU. Kreativnost također.

Na latinskom pozornost dolazi od „attendere” (pružati se prema).

U empatiji protežete se izvan sebe – protežete se u svijet druge osobe.

I nije slučajno prva faza Design Thinkig procesa upravo empatija. 

Za stvaranje kreativnih rješenja ključno je razumjeti korisnika. U fazi empatije cilj je razumjeti krajnjeg korisnika cjelovito i u kontekstu problema koji se rješava.

Želimo saznati: što mu je bitno, zašto radi to što radi, način na koji nešto radi, kako razmišlja i doživljava svijet te njegovo fizičko i emocionalno stanje.

Jer ne samo da je bitno koji problem rješavamo nego i TKO ima taj problem.

Različite skupine ljudi mogu se suočiti s istim problemom, ali njihove potrebe i način na koji se taj problem manifestira mogu biti različiti. Kada pristupamo rješavanju problema, važno je uzeti u obzir potrebe i perspektive krajnjeg korisnika.

Pozorno promatrajući što ljudi čine i kako funkcioniraju u svom okruženju dobivamo informacije o tome kako RAZMIŠLJAJU i što OSJEĆAJU.

Kroz naše ponašanje, komunikaciju i interakciju s drugima, izražavamo svoje ideje, uvjerenja i emocije. Izraz lica i ton glasa mogu otkriti da li je osoba sretna, tužna, ljuta ili zabrinuta. Način na koji ljudi razgovaraju, dijele informacije i komuniciraju može otkriti njihove stavove, vrijednosti i uvjerenja.

Također, pozorno promatranje ljudskog ponašanja i interakcija može nam pomoći da bolje razumijemo kontekst u kojem ljudi žive i rade, što može pružiti uvid u njihove životne uvjete, društvene probleme i kulturološke razlike, njihove unutarnje procese mišljenja i njihove “mentalne mape”.

Također otkrivamo i fizičke manifestacije njihovog iskustva – što ČINE i što GOVORE.

Kroz promatranje razumijevamo i saznajemo što korisnicima zaista treba.

To je često različito od onoga što korisnici misle da im treba ili nam kažu da im treba!

Zato promatranje korisnika može pružiti vrijedne uvide u stvarne potrebe i probleme korisnika, koje bi inače bilo teško prepoznati samo kroz razgovor s njima.

Na taj način, dizajneri i razvojni tim mogu stvoriti proizvod ili uslugu koja je prilagođena stvarnim potrebama korisnika, a ne samo onim koje su izrazili u anketama ili fokus grupama.

Saznanja iz faze empatije ključna su za drugu fazu Design Thinking procesa – definiciju.