Godine 1968. George Land proveo je istraživanje kako bi testirao kreativnost 1.600 djece u dobi od 3-5 godina (isti test kreativnosti koristi se za NASA-u kako bi pomogao u odabiru inovativnih inženjera i znanstvenika).
Ponovno je testirao istu djecu s 10 godina, te ponovno s 15 godina. Rezultati su bili zapanjujući. Udio ljudi koji su postigli “Genijalnu razinu” bio je:
Rezultati testova među 5-godišnjacima: 98%
Rezultati testova među 10-godišnjacima: 30%
Rezultati testova među 15-godišnjacima: 12%
Isti test napravili su na na 280.000 odraslih: 2%
Može li se kreativnost ponovno naučiti?
Kao odrasli nismo samo programirani da tražimo odgovor, već smo dosljedno nagrađeni što znamo odgovor. Ali bitan dio kreativnosti je nepoznavanje odgovora.
Istraživanja o kreativnosti i inovativnosti sugeriraju da istinski inovativna rješenja ne proizlaze iz traženja “točnog odgovora”, već iz sudara različitih ideja, perspektiva i životnih iskustava.
To je praksa pronalaženja novih načina gledanja na problem i generiranja više rješenja. U divergentnom razmišljanju, naglasak nije na dogovoru o najboljoj ideji – već na tome da se što više udaljite od najočitijeg odgovora.
Kao što David i Tom Kelley kažu u Creative Confidenceu, “Kreativnost nije rijedak dar u kojem uživa nekoliko sretnika – to je prirodni dio ljudskog razmišljanja i ponašanja.”
Mala djeca imaju tendenciju da postižu daleko veće rezultate od odraslih u vještinama divergentnog razmišljanja.
Kreativnost je vještina koja se može razviti i proces kojim se može upravljati.
Učimo biti kreativni eksperimentirajući, istražujući, preispitujući pretpostavke, koristeći maštu i sintetizirajući informacije – ne uspijevamo učiti i surađivati s različitim ljudima koji nisu poput nas.
Kako razviti kreativnost?
Unutar svakog pojedinca kreativnost je funkcija triju komponenti:
- stručnosti
- motivacije i
- vještine kreativnog razmišljanja
Kako stvoriti kreativne timove i kreativnu kompaniju?
Kreativnost u organizaciji ovisi o njenoj sposobnosti da utječe na tri gore spomenute individualne komponente, kao i da razvije svoj “apsorpcijski kapacitet” – sposobnost apsorpcije inovacija iz vanjskih izvora (svojih kupaca, konkurencije, okruženja).
Učimo biti kreativni eksperimentirajući, istražujući, preispitujući pretpostavke, koristeći maštu, sintetizirajući informacije i surađujući s različitim ljudima koji ne misle isto kao mi. Radeći to, obogaćujemo svoj um i dajemo mu priliku da raste.
Ako mislite da vi i vaša organizacija možete biti kreativniji, to je već dobar prvi korak 🙂